{"id":34594,"date":"2024-05-19T08:38:58","date_gmt":"2024-05-19T08:38:58","guid":{"rendered":"https:\/\/eliksirvitalnosti.com\/vitamin-c\/"},"modified":"2024-05-19T08:38:58","modified_gmt":"2024-05-19T08:38:58","slug":"vitamin-c","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/eliksirvitalnosti.com\/bs\/vitamin-c\/","title":{"rendered":"Vitamin C"},"content":{"rendered":"

Vitamin C<\/strong> ili askorbinska kiselina je bezbojno kristalno jedinjenje kiselog ukusa, rastvorljivo u vodi; uni\u0161tava se kuhanjem, oksidacijom i djelovanjem baza, a otporno je na zamrzavanje.
\nIma ga u \u0161ipku, paprici, limunu, kiviju, zelenom povr\u0107u, crnoj ribizli, zelenim orasima i krompiru. Neophodan je kao pokreta\u010d razmjene materija u \u0107elijama, za oksidacione procese u organizmu i rad mnogih organa; ima zna\u010dajnu ulogu u stvaranju zuba i kostiju te u zacjeljivanju rana i preloma. Pobolj\u0161ava promet \u017eeljeza kroz organizam, pospje\u0161uje stvaranje kolagena i otpornost organizma. Njegov nedostatak uzrokuje op\u0107u slabost organizma, anemiju, skorbut i pospje\u0161uje nastanak osteoporoze.
\nDnevne potrebe za ovim vitaminom: 50\u201360 mg kod zdravih osoba, a kod osoba koje pu\u0161e, izlo\u017eene su zaga\u0111enju, stresu, bolestima, hirur\u0161kim zahvatima itd. oko 2 g dnevno.
\nU \u017eivim organizmima askorbat djeluje kao antioksidans te \u0161titi tijelo od oksidativnog stresa. Tako\u0111er je kofaktor u najmanje \u0161est enzimskih reakcija, me\u0111u kojima je nekoliko reakcija sinteze kolagena, \u010dija se disfunkcionalnost manifestuje simptomima skorbuta. Dugotrajan deficit ovog vitamina manifestuje se razvojem skorbuta. Vitamin C je jedan od naj\u0161ire kori\u0161tenih prehrambenih aditiva.
\nAskorbinska kiselina je dobro poznata po svojoj antioksidativnoj aktivnosti, pri \u010demu djeluje kao redukcijski agens koji poni\u0161tava oksidaciju u te\u010dnostima. Kada ljudsko tijelo sadr\u017ei ve\u0107u koli\u010dinu slobodnih radikala (reaktivnih vrsta kisika, ROS) nego antioksidanasa, tijelo je u stanju koje se naziva oksidativni stres. On uti\u010de na kardiovaskularna oboljenja, hipertenziju, hroni\u010dne upalne bolesti, dijabetes, kao i na kriti\u010dno bolesne pacijente i osobe s te\u0161kim opekotinama. Osobe koje do\u017eivljavaju oksidativni stres imaju nivoe askorbata u krvi ni\u017ee od 45 \u00b5mol\/L, u pore\u0111enju sa zdravim osobama kod kojih su askorbati u rasponu 61,4\u201380 \u00b5mol\/L.
\nJo\u0161 uvijek se sa sigurno\u0161\u0107u ne zna da li vitamin C i antioksidansi uop\u0107e sprje\u010davaju oboljenja povezana s oksidativnim stresom. Metaanaliza velikog broja studija o antioksidansima, uklju\u010duju\u0107i suplementaciju vitaminom C, nije utvrdila vezu izme\u0111u vitamina C i mortaliteta. Oko 50 puta ve\u0107a koncentracija vitamina C na\u0111ena je u limfocitima, koji ga brzo tro\u0161e tokom infekcija. Vitamin C je va\u017ean faktor u svim stresnim situacijama povezanim s inflamatornim procesima. Decenijama je poznato da je hroni\u010dna inflamacija uzrok nastanka raznih oboljenja. Vitamin C je esencijalan stimulator imunog sistema i pove\u0107ava izdr\u017eljivost organizma \u2013 njegova imunostimulativna, antiinflamatorna, antivirusna i antibakterijska svojstva su dobro poznata. <\/p>\n

Izvori vitamina<\/h2>\n

Najbogatiji prirodni izvori su vo\u0107e i povr\u0107e, a me\u0111u njima kakadu \u0161ljiva i plod kamu kamu sadr\u017ee najvi\u0161e koncentracije vitamina C. Tako\u0111er je prisutan u nekim vrstama mesa, posebno u jetri. Vitamin C je jedan od naj\u0161ire konzumiranih nutricionih suplemenata. Dostupan je u mno\u0161tvu oblika, me\u0111u kojima su tablete, mje\u0161avine za pi\u0107e i kristali u kapsulama. Vitamin C se apsorbira u crijevima putem kanala zavisnih od natrija. Transportuje se kroz intestinalni sistem putem mehanizama zavisnih i nezavisnih od glukoze. Prisustvo velikih koli\u010dina \u0161e\u0107era, bilo u intestinalnom sistemu ili u krvi, mo\u017ee usporiti apsorpciju. <\/p>\n

Biljni izvori<\/h3>\n

Biljke su generalno dobri izvori vitamina C. Njegova koli\u010dina u hrani biljnog porijekla zavisi od izvora biljke, stanja zemlji\u0161ta, klime u kojoj su biljke rasle, du\u017eine vremenskog perioda nakon branja, uslova skladi\u0161tenja i metoda pripreme. Sljede\u0107a tabela je pribli\u017ena i pokazuje relativnu zastupljenost razli\u010ditih sirovih biljnih izvora. Neke biljke su analizirane u svje\u017eem stanju, dok su druge bile osu\u0161ene (\u010dime je vje\u0161ta\u010dki pove\u0107ana koncentracija pojedina\u010dnih sastojaka poput vitamina C), tako da su podaci podlo\u017eni varijacijama i pote\u0161ko\u0107ama pri pore\u0111enju. Koli\u010dine su date u miligramima na 100 grama vo\u0107a ili povr\u0107a. Ovi podaci su zaokru\u017eeni prosjeci iz vi\u0161e autoritativnih izvora. <\/p>\n

\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Biljni izvor<\/th>\nKoli\u010dina (mg\/100 g)<\/th>\n<\/tr>\n<\/thead>\n
Kakadu \u0161ljiva<\/td>\n1.000\u20135.300<\/td>\n<\/tr>\n
Kamu kamu<\/td>\n2.800<\/td>\n<\/tr>\n
Acerola<\/td>\n1.677<\/td>\n<\/tr>\n
Vu\u010dji trn<\/td>\n695<\/td>\n<\/tr>\n
Indijski ogrozd<\/td>\n445<\/td>\n<\/tr>\n
\u0160ipurak<\/td>\n426<\/td>\n<\/tr>\n
Baobab<\/td>\n400<\/td>\n<\/tr>\n
\u010cili paprika (zelena)<\/td>\n244<\/td>\n<\/tr>\n
Guava (sirova)<\/td>\n228.3<\/td>\n<\/tr>\n
Ribizla<\/td>\n200<\/td>\n<\/tr>\n
Crvena paprika<\/td>\n190<\/td>\n<\/tr>\n
\u010cili paprika (crvena)<\/td>\n144<\/td>\n<\/tr>\n
Per\u0161un<\/td>\n130<\/td>\n<\/tr>\n
Kivi<\/td>\n90<\/td>\n<\/tr>\n
Brokoli<\/td>\n90<\/td>\n<\/tr>\n
Loganova malina<\/td>\n80<\/td>\n<\/tr>\n
Crvena ribizla<\/td>\n80<\/td>\n<\/tr>\n
Prokelj<\/td>\n80<\/td>\n<\/tr>\n
Vu\u010dje bobice (goji)<\/td>\n73<\/td>\n<\/tr>\n
Li\u010di<\/td>\n70<\/td>\n<\/tr>\n
Persimon (sirovi)<\/td>\n66<\/td>\n<\/tr>\n
Mo\u010dvarna jagoda<\/td>\n60<\/td>\n<\/tr>\n
Bobica bazge<\/td>\n60<\/td>\n<\/tr>\n
Papaja<\/td>\n60<\/td>\n<\/tr>\n
Jagoda<\/td>\n60<\/td>\n<\/tr>\n
Narand\u017ea<\/td>\n50<\/td>\n<\/tr>\n
Kelj<\/td>\n41<\/td>\n<\/tr>\n
Limun<\/td>\n40<\/td>\n<\/tr>\n
Dinja<\/td>\n40<\/td>\n<\/tr>\n
Karfiol<\/td>\n40<\/td>\n<\/tr>\n
Bijeli luk<\/td>\n31<\/td>\n<\/tr>\n
Grejpfrut<\/td>\n30<\/td>\n<\/tr>\n
Malina<\/td>\n30<\/td>\n<\/tr>\n
Tand\u017eerina<\/td>\n30<\/td>\n<\/tr>\n
Mandarina<\/td>\n30<\/td>\n<\/tr>\n
Marakuja<\/td>\n30<\/td>\n<\/tr>\n
\u0160pinat<\/td>\n30<\/td>\n<\/tr>\n
Kupus, zeleni<\/td>\n30<\/td>\n<\/tr>\n
Limeta<\/td>\n30<\/td>\n<\/tr>\n
Mango<\/td>\n28<\/td>\n<\/tr>\n
Kupina<\/td>\n21<\/td>\n<\/tr>\n
Krompir<\/td>\n20<\/td>\n<\/tr>\n
Krompir, crveni<\/td>\n13.7<\/td>\n<\/tr>\n
Brusnica<\/td>\n13<\/td>\n<\/tr>\n
Paradajz<\/td>\n10<\/td>\n<\/tr>\n
Borovnica<\/td>\n10<\/td>\n<\/tr>\n
Ananas<\/td>\n10<\/td>\n<\/tr>\n
Asimina trojlalo\u010dna<\/td>\n10<\/td>\n<\/tr>\n
Gro\u017e\u0111e<\/td>\n10<\/td>\n<\/tr>\n
Kajsija<\/td>\n10<\/td>\n<\/tr>\n
\u0160ljiva<\/td>\n10<\/td>\n<\/tr>\n
Lubenica<\/td>\n10<\/td>\n<\/tr>\n
Banana<\/td>\n9<\/td>\n<\/tr>\n
Mrkva<\/td>\n9<\/td>\n<\/tr>\n
Avokado<\/td>\n8<\/td>\n<\/tr>\n
Persimon (japanski, svje\u017ei)<\/td>\n7.5<\/td>\n<\/tr>\n
Crni luk<\/td>\n7.4<\/td>\n<\/tr>\n
Tre\u0161nja<\/td>\n7<\/td>\n<\/tr>\n
Breskva<\/td>\n7<\/td>\n<\/tr>\n
Jabuka<\/td>\n6<\/td>\n<\/tr>\n
\u0160paroga<\/td>\n6<\/td>\n<\/tr>\n
Kivano<\/td>\n5.3<\/td>\n<\/tr>\n
Cvekla<\/td>\n5<\/td>\n<\/tr>\n
Vird\u017einijska borovnica<\/td>\n5<\/td>\n<\/tr>\n
Kru\u0161ka<\/td>\n4<\/td>\n<\/tr>\n
Zelena salata<\/td>\n4<\/td>\n<\/tr>\n
Krastavac<\/td>\n3<\/td>\n<\/tr>\n
Plavi patlid\u017ean<\/td>\n2<\/td>\n<\/tr>\n
Suho gro\u017e\u0111e<\/td>\n2<\/td>\n<\/tr>\n
Smokva<\/td>\n2<\/td>\n<\/tr>\n
Mu\u0161mula<\/td>\n0.3<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<\/figure>\n

\u017divotinjski izvori<\/h3>\n

Koze, poput mnogih drugih \u017eivotinja, stvaraju vlastiti vitamin C. Odrasla koza, pribli\u017eno te\u0161ka 70 kg, proizvede vi\u0161e od 13.000 mg vitamina C dnevno pri normalnom zdravlju, a nivoi su vi\u0161estruko ve\u0107i kada je izlo\u017eena stresu. Veliki broj \u017eivotinjskih vrsta i biljaka sintetizira vitamin C. Stoga se neki \u017eivotinjski proizvodi mogu koristiti kao prehrambeni izvori vitamina C. Vitamin C je najprisutniji u jetri, a najmanje prisutan u mi\u0161i\u0107ima. Po\u0161to mi\u0161i\u0107i \u010dine najve\u0107i dio mesa u ishrani, \u017eivotinjski proizvodi nisu pouzdan izvor vitamina C. Prisutan je u maj\u010dinom mlijeku, ali nije prisutan u sirovom kravljem mlijeku. Sav suvi\u0161an vitamin C izlu\u010duje se urinarnim sistemom. Sljede\u0107a tabela pokazuje relativnu zastupljenost vitamina C u hrani \u017eivotinjskog porijekla. Koli\u010dine su u miligramima vitamina C na 100 grama hrane: <\/p>\n

\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
\u017divotinjski izvor<\/th>\nKoli\u010dina (mg\/100 g)<\/th>\n<\/tr>\n<\/thead>\n
Tele\u0107a jetra (sirova)<\/td>\n36<\/td>\n<\/tr>\n
Gove\u0111a jetra (sirova)<\/td>\n31<\/td>\n<\/tr>\n
Kamenice (sirove)<\/td>\n30<\/td>\n<\/tr>\n
Bakalar (pr\u017een)<\/td>\n26<\/td>\n<\/tr>\n
Svinjska jetra (sirova)<\/td>\n23<\/td>\n<\/tr>\n
Jagnje\u0107i mozak (kuhan)<\/td>\n17<\/td>\n<\/tr>\n
Pile\u0107a jetra (pr\u017eena)<\/td>\n13<\/td>\n<\/tr>\n
Jagnje\u0107a jetra (pr\u017eena)<\/td>\n12<\/td>\n<\/tr>\n
Tele\u0107a nadbubre\u017ena \u017elijezda (sirova)<\/td>\n11<\/td>\n<\/tr>\n
Jagnje\u0107e srce (dinstano)<\/td>\n11<\/td>\n<\/tr>\n
Jagnje\u0107i jezik (kuhan)<\/td>\n6<\/td>\n<\/tr>\n
Ljudsko mlijeko (svje\u017ee)<\/td>\n4<\/td>\n<\/tr>\n
Kozje mlijeko (svje\u017ee)<\/td>\n2<\/td>\n<\/tr>\n
Kamilje mlijeko (svje\u017ee)<\/td>\n5<\/td>\n<\/tr>\n
Kravlje mlijeko (svje\u017ee)<\/td>\n2<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<\/figure>\n

Preporu\u010dena dnevna doza<\/h2>\n

\u0160irina opsega njegovog djelovanja, kao i preporu\u010dena dnevna doza, teme su teku\u0107ih rasprava. Preporu\u010dene doze kre\u0107u se u rasponu od 45 do 400 mg dnevno.
\nSjevernoameri\u010dka dijetarna referenca unosa preporu\u010duje 90 miligrama dnevno i ne vi\u0161e od 2 grama dnevno. Druge srodne \u017eivotinjske vrste koje dijele zajedni\u010dku nesposobnost proizvodnje vitamina C i potrebu za unosom egzogenog vitamina C konzumiraju 20 do 80 puta ve\u0107e koli\u010dine od humanog referentnog unosa. Postoje razli\u010dita mi\u0161ljenja o optimalnom rasporedu doza (koli\u010dini i u\u010destalosti unosa) vitamina C za odr\u017eavanje optimalnog zdravlja ljudi.
\nSmatra se da uravnote\u017eena ishrana bez suplemenata sadr\u017ei dovoljno vitamina C da sprije\u010di pojavu skorbuta kod prosje\u010dne zdrave osobe, dok je kod trudnica, pu\u0161a\u010da duhana i osoba pod stresom potrebna ne\u0161to ve\u0107a koli\u010dina. Me\u0111utim, koli\u010dina vitamina C potrebna da se sprije\u010di skorbut manja je od koli\u010dine potrebne za optimalno zdravlje. Postoje brojne druge hroni\u010dne bolesti \u010diji je rizik pove\u0107an pri niskom unosu vitamina C, me\u0111u njima su rak, bolesti srca i katarakte. Jedan pregled iz 1999. predlo\u017eio je dozu od 90\u2013100 mg vitamina C dnevno kao neophodan dnevni unos za optimalnu za\u0161titu od tih bolesti, dok je doza neophodna za sprje\u010davanje skorbuta 45 mg dnevno. Visoke doze (hiljade miligrama) mogu izazvati dijareju kod zdravih odraslih osoba, kao posljedicu osmotskog efekta zadr\u017eavanja neapsorbirane vode u gastrointestinalnom traktu (sli\u010dno katarznim osmotskim laksativima). Pristalice ortomolekularne medicine tvrde da je pojava dijareje indikator doze na kojoj su stvarne tjelesne potrebe, iako to nije klini\u010dki potvr\u0111eno. <\/p>\n

Preporu\u010dene koli\u010dine vitamina C u SAD-u:<\/h3>\n
    \n
  • Preporu\u010dena prehrambena koli\u010dina (odrasli mu\u0161karac): 90 mg dnevno<\/li>\n
  • Preporu\u010dena prehrambena koli\u010dina (odrasla \u017eena): 75 mg dnevno<\/li>\n
  • Gornji nivo tolerancije (odrasli mu\u0161karac): 2 g dnevno<\/li>\n
  • Gornji nivo tolerancije (odrasla \u017eena): 2 g dnevno<\/li>\n<\/ul>\n

    Preporuke za unos vitamina C izdale su brojne nacionalne i me\u0111unarodne agencije:<\/h3>\n
      \n
    • 45 miligrama dnevno: Svjetska zdravstvena organizacija<\/li>\n
    • 40 miligrama dnevno: britanska Agencija za standarde hrane<\/li>\n
    • 90 mg\/dan (mu\u0161karci) i 75 mg\/dan (\u017eene): Health Canada 2007<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      Vitamin C ili askorbinska kiselina je bezbojno kristalno jedinjenje kiselog ukusa, rastvorljivo u vodi; uni\u0161tava se kuhanjem, oksidacijom i djelovanjem<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":34595,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1092],"tags":[],"class_list":["post-34594","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-treba-znati"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/eliksirvitalnosti.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/34594","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/eliksirvitalnosti.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/eliksirvitalnosti.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eliksirvitalnosti.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eliksirvitalnosti.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=34594"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/eliksirvitalnosti.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/34594\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eliksirvitalnosti.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/34595"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/eliksirvitalnosti.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=34594"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/eliksirvitalnosti.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=34594"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/eliksirvitalnosti.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=34594"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}