Hormoni su posebne hemikalije koje putuju kroz krvotok.  Ove hemijske poruke pomažu da se „uključe“ ili „isključe“ ćelijski procesi koji kontrolišu apetit, rast, stres, šećer u krvi, cikluse spavanja, seksualni nagon i seksualnu funkciju i još mnogo toga.

Hormone proizvode žlezde sa unutrašnjim lučenjem, koje čine endokrini sistem.

Endokrini sistem je složena mreža interakcija. Hormoni međusobno komuniciraju i sa mnogim drugim sistemima tela, uključujući imuni sistem, na načine koje još uvek ne razumemo.

Imamo sklonost da o određenim životnim periodima, poput puberteta, trudnoće i prelaska u menopauzu, razmišljamo kao o „hormonskom haosu“, ali istina je da hormoni svakodnevno utiču na zdravlje našeg tela i uma, ne samo u tim specifičnim fazama. Hormoni su zaduženi za brojne emocije, od osećaja sreće, do besa, odnosno ljutnje.

Estrogen – ženski polni hormon

Pomaže u regulisanju menstrualnog ciklusa, kao i u trudnoći. I muškarci imaju estrogenske hormone. Nadbubrežne žlezde i masno tkivo kod oba pola izlučuju male količine estrogena.Estrogen takođe utiče na zdravlje mozga, jetre, srca i kože i pomaže u regulisanju metaboličkih procesa, poput nivoa holesterola.

Testosteron – muški polni hormon

Testosteron je glavni polni hormon kod muškaraca. Igra važnu ulogu u pubertetu. Odgovoran je za mnoge fizičke karakteristike koje obično smatramo muškim, uključujući dlake na licu i telu, mišićnu masu i dubok glas. Žensko telo takođe proizvodi male količine testosterona u nadbubrežnim žlezdama i jajnicima.Nivo testosterona opada sa godinama, kako kod muškaraca, tako i kod žena. I muškarci i žene doživljavaju starosni pad testosterona.

Kortizol – hormon stresa

Kortizol je hormon koji pomaže telu da odgovori na stres. Ponekad se naziva i „hormon stresa“,  jer nivo kortizola skoči u telu tokom visokih stresnih situacija kako bi organizmu pružio prirodni podsticaj energije. Ovaj hormon takođe igra glavnu ulogu u metabolizmu, stimulišući jetru da povećava šećer u krvi. Takođe, pomaže procesu pretvaranja hrane u korisnu energiju.Nadbubrežne žlezde su trouglasti organi koji proizvode i oslobađaju kortizol u krvotok. Postoje dve nadbubrežne žlezde, po jedna na vrhu svakog bubrega. Previše ili premalo kortizola tokom dužeg vremenskog perioda može negativno da utiče na fizičko i mentalno zdravlje.

Serotonin – hormon sreće

Serotonin je hormon koji je ujedno i neurotransmiter. Poznat je i kao „hormon sreće“ jer igra važnu ulogu u regulisanju raspoloženja, a nizak nivo serotonina u mozgu povezan je sa mentalnim zdravljem. Serotonin je uključen i u funkciju nekoliko različitih sistema organa. Pomaže u regulisanju apetita i probave, zdravlje kostiju i seks.

Dopamin – koordinator kretanja

Dopamin je hormon i neurotransmiter koji pomaže u kontroli i koordinaciji kretanja. Zbog toga neki lekovi koji se koriste za lečenje Parkinsonove bolesti, poremećaja kretanja, povećavaju nivo dopamina u mozgu.

Progesteron – hormon trudnoće

Progesteron, poznat i kao „hormon trudnoće“, od velikog je značaja za žene koje pokušavaju da zatrudne. Igra važnu ulogu u započinjanju i održavanju trudnoće, pripremajući matericu da prihvati i „odgoji“ oplođenu jajnu ćeliju. Progesteron proizvode jajnici, a kod trudnica placenta. Ona luči visok nivo hormona tokom trudnoće, zbog čega telo prestaje da ovulira i priprema dojke za stvaranje mleka.